Agnes Heller: O opasnostima totalitarizma


Transkript intervjua za Nexus Institut 2013.
Originalni video objavljen je 14. siječnja 2013. na YouTube kanalu TheNexusInstitute https://www.youtube.com/watch?v=M8fatdy-3w8&index=29&t=16s&list=WL

Slušala sam drugu sjednicu i mislim da su postavljena tri vrlo važna pitanja.
Prvo pitanje o kojem se diskutiralo, da svjetski vođe tretiraju konflikte u svijetu kao da je svjetski konflikt poput matematičke jednadžbe, kao da postoji rješenje, dobro rješenje, ali ti konflikti ne mogu biti riješeni, uglavnom se ne mogu riješiti, njima se treba baviti, treba ih držati pod kontrolom, ali nema matematičke jednadžbe. Ljudi nisu brojevi.
Drugo je bilo vrlo važno pitanje o tome da li mi u demokraciji trebamo kulturnu elitu. U osnovi ljudi vjeruju da ne trebaju jer se sve odnosi na kvantitetu ništa se ne odnosi na kvalitetu. Ali to je pogrešno. Ja mislim da ti učesnici koji su postavili ta pitanja učinili su to u pravom duhu. Demokraciji je potrebna kulturna elita.
A treće pitanje bilo je o obrazovanju, da li obrazovne institucije trebaju biti poput marketinških institucija koje proizvode djecu za tržište i ponašaju se kao tržište. A to je pogrešno. To je potpuno pogrešno. Oni su bili u pravu, to je pogrešno. To je u vezi s drugim pitanjem. Ako demokracija treba kulturnu elitu tada kulturne institucije, naročito obrazovne institucije, ne smiju funkcionirati kao tržište jer nije to njihova funkcija. Njihova je funkcija da stvore kulturnu elitu.


 >> Kako je obrazovanje postalo tako tržišno orijentirano i što se može uraditi u vezi s tim?


AH: To se dogodilo u zadnjih pola stoljeća. Obrazovanje je postalo tržišno orijentirano na dva načina. Obrazovne institucije su postale … one se ponašaju kao institucije tržišta, one su postale tržište proizvodeći mlade ljude za određenu vrstu profesija. A mladi ljudi biraju te vrste profesija s ciljem da dobiju bolju plaću ili bolju poziciju.
To je sve pogrešno, a loše je čak i sa stanovišta tehnologije, čak i sa stanovišta fizike, kemije jer ako mlade ljude učite fiziku ili kemiju, koje su zapravo vodeće grane znanosti, u trenutku kada oni završe školu, to više neće biti važno za tu granu znanosti. Jedino ako učite nešto što je općenito, univerzalno, filozofiju, višu matematiku, višu fiziku, grčki ili latinski jezik i logiku i filozofiju, sve te sposobnosti, vještine za raspravljanje, za razmišljanje u apstraktnim terminima, za logičko razmišljanje, za koncentraciju i kontemplaciju i memoriranje, tada ste naučili sve što kasnije možete zapravo upotrijebiti. To nije specijalizirani predmet već to možete koristiti u svim mogućim specijaliziranim predmetima.


>> Vi ste na prvoj sjednici mnogo govorili o krizi našeg svijeta i 20. stoljeću. Kako vi vidite 21. stoljeće? Hoće li biti bolje ili gore?


AH: Ja ne mogu … Ja ne vidim 21. stoljeće. Mi smo na početku 21. stoljeća. Zamislite početak 20. stoljeća. Pomislite na 1912. godinu. U 1912. (ni)ste mogli predvidjeti što će se dogoditi u 1914. 1934. ili 1933. ili 1942. To je bilo nemoguće.
Zato ja mislim da u sadašnjem trenutku, mi smo sada u 2012.-oj, sto godina poslije 1912.-e i mi ne možemo nikako znati što će se dogoditi u našem stoljeću. Možemo se samo nadati da će biti bolje, puno bolje nego 20. stoljeće, ali mi moramo nastaviti prema tom poboljšanju.
Tu je problem mijenjanja svijeta. Vi ne možete promijeniti svijet kao takav, ali ako imate na umu da taj sukob između demokracije i totalitarizma, posebno u Europi, između republikanizma i bonapartizma, što je europski sukob od početka modernog vremena, da u ovoj situaciji, u ovom sukobu, morate zauzeti poziciju republikanizma, demokracije nasuprot bonapartizma, totalitarnih vlada i da opasnost od totalitarizma nije prošla ta je opasnost uvijek prisutna u modernom svijetu. Jer to jeste moderna politička institucija.
Potpuno je pogrešno kad ljudi vjeruju da je totalitarizam nešto srednjevjekovno ili nešto reakcionarno. To apsolutno nije slučaj. To je jednako moderno kao i demokracija. Zbog toga se u modernom svijetu morate suočiti s opasnošću da može doći do rata. A to u osnovi mijenja svijet u cilju da se spriječi da svijet ponovo prigrli različite oblike bonapartizma ili totalitarnih pokreta i država.


>> Što to znači za pojedinca? Mi koji živimo u ovom kompliciranom modernom dobu, kako bismo trebali živjeti da bismo živjeli ispravno?


AH: To je vrlo teško pitanje. Kako voditi dobar život u modernom svijetu? Ja imam jedan odgovor na to pitanje, no mislim da je taj odgovor, koji izgleda kompliciran, u osnovi jednostavan.
Mi moramo izabrati sebe. Mi moramo izabrati sebe kao čestita ljudska bića i ako se odaberemo kao čestita ljudska bića, tada ćemo postati onakva osoba kakvu smo za sebe izabrali. To jest, ako smo odabrali sebe kao čestito biće, tada ćemo postati čestita bića.
Druga stvar koju možete učiniti da biste bili čestit građanin, dobar građanin, koji ne žali novac, bilo novac, vrijeme, učešće, trud da bi pomogao republikanskim institucijama da ostanu žive i da se razvijaju.
I treće je pitanje kako možete utjecati na javnost. Bilo da ste filozof, sociolog, novinar et cetera, et cetera, trebali biste naučiti prevoditi problematiku svoje vlastite specijalnosti u obični jezik tako da to svatko može razumjeti. Vi ne možete educirati javnost … (???) Ako se suočite s javnošću sofisticiranim jezikom svog predmeta oni to ne razumiju i guraju to na stranu. Zato morate naučiti kako se izraziti u jeziku koji svatko tko uloži minimalni napor … svatko može razumjeti. Na taj način možete pridonijeti razvoju diskurzivne kulture.
Diskurzivna kultura je vrlo, vrlo važna. Što će javnost naučiti? Da raspravlja, da sluša argumente drugih, da ne zlostavlja nekoga zato što ima drugačije mišljenje, da misli imajući na umu druge, da nauči razmišljati umom nekog drugog i onda da pokuša razmišljati na način koji je … konzistentno. A to je nešto … Ljudi to mogu naučiti. Mogu to naučiti.
Naravno, mi imamo emocije, imamo strasti, mi smo jednostrani, svatko ima svoje vlastite predrasude. Nema osobe bez predrasuda. Mi sebe ne vidimo kako nas vide drugi i vice versa. I to vrijedi i za kulture. Vi ste Nizozemka, vi ne gledate na Nizozemce na način na koji Nijemci ili Englezi gledaju na Nizozemce i vice versa. Mi svi imamo predrasude, očigledno.
No, kako možete prevladati te predrasude? Ne sasvim, ali jedino slušajući mišljenje drugog, ne odbijajući drugog: “To što je rekao je besmislica, to je tuđinac, to je neprijatelj …” No, i onaj drugi također ima svoj stav. Morate drugog uzeti ozbiljno. Time nećete nadvladati svoje predrasude, ali ipak ulazite u neku vrstu diskurzivne kulture.”

Originalni video objavljen je 14. siječnja 2013. na YouTube kanalu TheNexusInstitute https://www.youtube.com/watch?v=M8fatdy-3w8&index=29&t=16s&list=WL
_____________________________________________

BIOGRAFIJA

Agnes Heller je rođena 1929. godine u Budimpešti, kao kćer židovskih roditelja. Njen otac i mnogi članovi obitelji postaju žrtve nacističkog terora protiv Židova tokom Drugog svjetskog rata. Njoj i njenoj majci uspijeva u više navrata, djelomično srećom, djelomično pravovremenim skrivanjem i bijegom, izbjegavanje deportacije. Poslije mature, 1947. upisuje fiziku i kemiju na sveučilištu u Budimpešti, ubrzo zatim, pod utiscima predavanja Györgyu Lukácsu, mijenja smjer i počinje studirati filozofiju. 1955. doktorira na katedri za filozofiju i postaje asistent Lukácsu. Bila je aktivna u mađarskoj revoluciji 1956. godine. Poslije dugogodišnjih političkih represalija u Mađarskoj, 1977. godine biva protjerana u egzil jer su se njena uvjerenja o marksizmu kosila sa stavom Komunističke partije. Heller emigrira u Australiju gdje 1978. godine na Le Trobe univerzitetu u Melbournu, postaje profesor sociologije, gdje ostaje do 1983.. Kao nasljednica Hanne Arendt, od 1986. godine predaje na katedri za filozofiju na Novoj školi za socijalna istraživanja u New Yorku. Heller se vratila u Budimpeštu gdje ju režim Viktora Orbána tretira kao disidenta. Ágnes Heller kaže da ima četiri identiteta: ona je mađarski domoljub, mađarska židovka, žena i filozof. Razmišljanje je za nju djelovanje drugim sredstvima.

Leave a Reply

Your email address will not be published.