Izvadak iz knjige Oni imaju riječ za to (They Have a Word for It) Howarda Rheingolda i eseja School of Life: Untranslatable Words
Postoji mnogo raspoloženja, potreba i osjećaja koje naš jezik još uvijek ne zna ispravno i sažeto izraziti. Savršena riječ – čak i kada dolazi iz tuđine – može nam pomoći da drugim ljudima objasnimo što mislimo – a njeno postojanje nas (i sve druge) potiho ohrabruje da to duševno stanje zapravo nije rijetko, samo se rijetko o njemu priča. Prava riječ pridaje dostojanstvo našim nevoljama i pomaže nam da točnije prepoznamo ono što nam se stvarno sviđa ili što nam smeta. Evo nekih omiljenih primjera neprevodivih riječi iz cijelog svijeta:
1. Forelsket (norveški): euforični osjećaj na početku ljubavi. Ne možemo vjerovati da je netko tako savršen dolutao u naš život. Ta osoba nas upotpunjava i čini boljima. Mogli bismo reći: ‘Preplavio me forelsket kad su nam se ruke ispreplele …’
2. Jayus (indonezijski): nespretna šala koja ipak pobuđuje dobrodušno veselje – a ne ljutnju – svojom čistom nevinom glupošću. Sposobnost da se neka idiotska primjedba tretira kao Jayus znak je mudrosti i blagonaklonosti, dokaz da možemo prihvatiti da je naš um ponekad slab, a ponekad jak.
3. Saudade (portugalski): gorko-slatka melankolična čežnja za nečim prekrasnim što je sada prošlo: možda ljubavna avantura, dom iz djetinjstva, posao koji cvijeta. Postoji bol, no ipak i zadovoljstvo da je takva ljupkost nekada krasila naše živote.
4. Torschlusspanik (German): doslovno: panika od zatvaranja vrata. Tjeskobni, klaustrofobičan osjećaj da se prilike i mogućnosti zatvaraju; propustili ste vlak, morate shvatiti da postajete sve stariji.
5. Eudaimonia (starogrčki): često se prevodi kao ‘sreća’, a zapravo znači najdublji osjećaj ispunjenja koji često uključuje uspješan posao i ljubavni život. Prihvaćeno je da eudaimonia može ići ruku pod ruku sa svakidašnjim frustracijama i boli. Ispravno bi bilo reći da je netko postigao eudaimoniu, iako je povremeno prilično čangrizav.
6. L’esprit d’escalier (French): oštrouman i duhovit odgovor kojim smo trebali uzvratiti ‘prijatelju’, no koji nam pada na pamet tek po izlasku, dok silazimo niz stepenice. Oslikava našu iritirajuću nesposobnost da smislimo pravi odgovor u pravo vrijeme.
7. Schadenfreude (German): zadovoljstvo koje nam pruža neuspjeh ili stradanje druge osobe. Izvor zadovoljstva (koje bismo u pristojnim krugovima trebali smatrati sramotnim) u suštini je jednostavno olakšanje (prije nego zloba) što se pokazuje da je i ta druga osoba manjkava i jadna, poput nas samih.
8. Litost (Czech): ponižavajuće beznađe koje osjećamo kada nas netko slučajno podsjeti, zahvaljujući svojim postignućima, na sve što je u našim životima pošlo po zlu. Kada prigodno spomenu luksuznu vilu koju iznajmljuju preko praznika ili glamurozne prijatelje koje su ugostili kod sebe na večeri, mi tada osjećamo oštar ubod samosažaljenja zbog veličine i mnoštva naših manjkavosti.
9. Hüzün (Turkish): mračni osjećaj da stvari propadaju i da će situacija – često politička po prirodi – vjerojatno postepeno postati još gora. Unatoč tami, postoji radost što nam je pri ruci riječ koja će nas poštedjeti od vlastitog osjećaja proganjanja i podsjetiti nas da je naša zla sreća u velikoj mjeri kolektivna po prirodi.
10. Querencia (španjolski): Opisuje mjesto na kojem se osjećamo sigurni; ‘dom’ (koji ne mora doslovno biti mjesto gdje živimo) iz kojega crpimo svoju snagu i inspiraciju. U borbi bikova, bik može označiti querencia-u u onom dijelu ringa gdje će prikupiti energiju prije sljedećeg nasrtaja.
11. Mono no aware (Japanese): Akutna osjetljivost na prolaznost lijepih stvari; melankolična svjesnost da će sve lijepo izblijedjeti uz bogato uživanje u toj ljepoti kratkoga vijeka. Prizor procvale trešnje izaziva emociju koja se ne može ni sa čim usporediti.
12. Dustsceawung (stari engleski): promišljanje o činjenici da je prašina nekada bila nešto drugo – zidovi grada, vođa straže, knjiga, golemo drvo: prašina je uvijek krajnja destinacija. Takvo promišljanje može olabaviti stisak naših svjetovnih težnji.
13. Vade Mecum (latinski): Doslovno prevedeno kao ‘idi samnom’. Koristi se kao referenca na knjigu koja je – poput prijatelja – mudra, korisna i uvijek prisutan vodič kroz život. Biti vade mecum predstavlja ideal kojem teže sva literarna djela. Meditacije Marka Aurelija, pisane 180. godine nove ere, predstavljaju idealni vade mecum.
14. Yūgen (japanski): naziv raspoloženja u kojem osjećamo da svemir kao cjelina posjeduje misterioznu, neuhvatljivu, ali stvarnu ljepotu. Mjesečina, snijeg na dalekim planinama, let ptica visoko na večernjem nebu i pogled na izlaz sunca iz oceana, sve to hrani taj osjećaj.
15. Toska (ruski): rafinirana, uzvišena i zastrašujuća vrsta dosade. Čovjeku je dosadno ne zbog pomanjkanja privlačnih stimulansa, već dosadu uzrokuju upravo one stvari koje bi navodno trebale biti zanimljive: kreativnost, duhovitost, inteligencija, povijest, svemir. U vjerskom smislu, Bog je dosadan. U današnje vrijeme mogli bismo reći – s daleko manje dostojanstva i zvučnosti – da smo u depresiji.
16. Fika (švedski): tradicionalna pauza na poslu za kavu ili čaj. U švedskim uredima očekuje se od vas da neizostavno koristite fika-u, bez obzira koliko bili zauzeti poslom. Na pauzi ne biste smjeli raspravljati o poslu već ugodno čavrljati sa svojim kolegama i zbližiti se s onima iznad i ispod vas po službenoj hijerarhiji. To je demokracija i zajedništvo u piću.
17. Mokita (kivila): bolna činjenica poznata svima, ali koju – iz suosjećanja – nitko ne spominje (možda je netko bio nevjeran ili je bankrotirao ili izgubio posao). Sposobnost grupe da provode mokita-u duboko se cijeni.
18. Iktsuarpok (eskimski): nervozno iščekivanje koje nas tjera da stalno pogledavamo kroz prozor kako bi vidjeli dolazi li stazom očekivani gost.
19. Mamihlapinatapei (jagan) značajni pogledi koje razmjenjuje dvoje koji bi se željeli poljubiti, ali se oboje boje da će biti odbijeni.
20. Age-otori (japanski): osjećaj da nakon šišanja izgledamo gore nego prije. Opisuje kako je teško uspješno ostvariti svoje planove.
21. Friolero (španjolski): onaj koji je posebno osjetljiv na hladnoću. Biti friolero ne znači kritiku. To je kao kad je netko ljevoruk ili ne podnosi laktozu: tek jedna činjenica. Riječ je odaje nježnost, netko od vaših najdražih može biti posebno friolero pa stoga imati posebnu potrebu za dekama i zagrljajima.
22. Ataraxia (starogrčki): stanje spokoja kojem su težili svi filozofi stoicizma. To je odsutnost nemira koja dolazi iz razumijevanja funkcioniranja svemira, prihvaćanja sudbine, saznanja da kontrolirati možemo jedino one stvari koje stvarno možemo mijenjati.
23. Wabi-Sabi (japanski): odlika nečega što je dražesno upravo zato jer je na neki način nesavršeno. Umjesto da se uznemirujemo ili žalostimo zbog nesavršenosti, koje se doživljavaju kao nešto negativno, wabi-sabi predlaže da sam nedostatak promatramo kao dio onoga što stvar čini dražesnom. Može se primijeniti na tegle, namještaj, kuće – pa i cijele živote.
24. Hiraeth (welški): čežnja da se vratimo na mjesto koje se toliko promijenilo u našem pamćenju da se zapravo ne može reći da više postoji izvan naše mašte. Šifrirano upozorenje da se ne naziva davni ljubavnik i vraća u mjesto iz djetinjstva.
25. Verschlimmbessern (njemački): nehotice nešto učiniti gorim u pokušaju da se popravi ili poboljša; brojne kompjuterske aplikacije, pečenje kolača i odnosi.
26. Cafuné (brazilski portugalski): gesta kad prstima prolazimo kroz nečiju kosu, nježno i predano.
27. Ya’aburnee (arapski): želja da se umre prije neke druge osobe zbog toga jer ne bismo mogli podnijeti da saznamo za njenu smrt. Osjećaj koji se često doživljava u vezi s vlastitom djecom.
28. Tartle (škotski): trenutak oklijevanja kad se ne možete sjetiti nečijeg imena. Riječ predstavlja taj doživljaj kao nešto rašireno i prihvatljivo radije nego neugodno, potiskujući našu sklonost da nevini, privremeni mentalni blok tretiramo kao osobnu uvredu.
29. Dapjeongneo (korejski): situacija kad vam netko postavi pitanje i misli da točno zna što ćete vi odgovoriti – i sad čeka da kažete upravo to što očekuje. Ali vi možda to ne učinite. Samo društvo s fino nijansiranim načinima ponašanja imat će senzibilnost da smisli takav izraz.
30. Gökotta (švedski): probuditi se rano ujutro s točno određenom namjerom da se izađe napolje i sluša pjev prvih ptica. Riječ koja blagonaklonu društvenu pažnju usmjerava na aktivnost koja nas obogaćuje, a koju smo u zadnje vrijeme gotovo sigurno zanemarivali.
31. Aware (japanski): osjećaj potaknut prolaznom ljepotom. Padanje cvjetne latice bez riječi nam prenosi nešto od slatkoće i kratkoće života, aware je naziv za taj doživljaj. Bi li cvjetovi trešnje bili tako bolno lijepi kada bi cvali tijekom cijele godine, ili kad bi bili tvrdi poput lješnjaka? Bi li naš pogled na svijet bio bogatiji kada bi naše poimanje lijepih stvari obuhvaćalo i one koje nas podsjećaju na našu smrtnost? Aware se ne odnosi samo na vanjski svijet, već i na sposobnost čovjeka da prepoznaje i osjeća te prolazne, estetske aspekte svijeta oko sebe.
32. Lagniappe (kreolski francuski): neočekivani poklon stranca. Za većinu ljudi u Sjedinjenim državama to je strana riječ i strani pojam. No za stanovnike New Orleansa to je dio svakodnevice. Sve do današnjih dana vlasnici dućana drže ispod tezge male poklone za djecu i supruge svojih mušterija ili za prijazne ljude koji uđu i samo razgledavaju, ne kupivši ništa. Lagniappe je opći termin za sve dodatno što se nije očekivalo prema odredbama ugovora, pisanog ili nepisanog.
33. Hôzh’q (navajo): ljepota života, viđena ili stvorena osobno. Brzo – pomislite na svoje bogatstvo. Vjerojatno ste pomislili na svoj bankovni saldo, portfelj dionica, nekretnine ili neke druge ekonomske pokazatelje. Kada biste to pitanje postavili Navajo Indijancu možda biste otkrili da on ili ona broje pjesme koje znaju napamet, posebno one koje su sami stvorili. Koji od ovih odgovora je sofisticiraniji? Za Navajo Indijanca ljepota nije samo način gledanja na svijet nego u suštini način života.